DOGAĐANJA

 

U novom Aktualnom osvrtu naslovljenom Osvrt na Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012-14. Katarina Ott komentira Smjernice koje je Vlada usvojila na sjednici održanoj 27. srpnja 2011.

2. 8. 2011.

Ulazak zemlje u Europsku Uniju ima dva učinka na proračun opće države nove zemlje članice. Nova zemlja članica dužna je dio svojih prihoda transferirati u proračun EU prema unaprijed zadanim kriterijima, ali istodobno može povlačiti sredstva iz proračuna EU. Značajan utjecaj na proračun opće države zemlje članice ima i usklađivanje poreznoga i carinskog sustava sa standardima EU. Deset promatranih novih zemalja članica od 2005. do 2009. iz proračuna EU povuklo je više sredstava nego što ih je uplatilo, i to prosječno oko 1,5% BDP-a.

Petar Sopek u novom Newsletteru naslovljenom Procjena utjecaja pristupanja Europskoj Uniji na hrvatski proračun procjenjuje da je ukupan procijenjeni očekivani učinak pristupanja Hrvatske u EU na proračun opće države u prvoj punoj godini članstva negativan i iznosi oko -0,15% BDP-a. Uzimajući u obzir visoke deficite proračuna opće države, Hrvatska treba osigurati dobru pripremu za ulazak u EU kako bi se razina deficita održala ispod 3% BDP-a. Ipak, dobra je vijest da bi Hrvatska u prvoj punoj godini članstva trebala biti neto primateljica sredstava iz EU proračuna u iznosu od 0,83% BDP-a.

20. 7. 2011.

U Institutu za javne financije 13. srpnja održana je radionica o budućnosti drugog mirovinskog stupa. Podloga za raspravu bio je dokument kojeg je pripremilo Udruženje mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava, a prezentirao ga je Dinko Novoselec (predsjednik uprave AZ obveznog mirovinskog fonda).

Radionica je održana u okviru projekta Analiza mirovinskog sustava, u suradnji s poslovnim časopisom Banka. Sažetak rasprave s radionice možete pronaći ovdje.

18. 7. 2011.

U srijedu 6. srpnja 2011. u Institutu za javne financije održano je predavanje dr. Nevena Petrovića s Filozofskog fakulteta u Rijeci na temu „Pravednost oporezivanja – tko koliko?“. Filozofi rijetko razmatraju pitanje kakvi bi morali biti pravedni porezi. Uglavnom se prijepori vode oko toga trebaju li oni služiti redistribuciji dobara ili ne, ali argumenata o tome po kakvim bi stopama trebalo razrezati porezna davanja ima malo. Libertarijanci obično samo tvrde da stope moraju biti proporcionalne, dok egalitaristi žele progresivne. Ovo je izlaganje pokušalo iskoristiti neka filozofska oruđa da se približi barem probnom, argumentiranom odgovoru na to pitanje. Tu se prvenstveno mislilo na ideju da se raspodjela koju netko svjesno vrši mora ravnati po tzv. principu formalne pravednosti, tj. da slične slučajeve treba tretirati slično, a neslične neslično. No što je u pitanju oporezivanja relevantna sličnost? Kako se čini da tu moralne intuicije malo pomažu, poslužilo se drugim filozofskim oruđem: argumentom na temelju hipotetičkog pristanka kojeg Hayek koristi da bi opravdao tržišni sustav.

6. 7. 2011.

U novom Aktualnom osvrtu naslovljenom Predložen novi proračun EU za razdoblje 2014-20., Marina Kesner-Škreb informira o prijedlogu proračuna EU za sljedeće sedmogodišnje razdoblje.

5. 7. 2011.

U srijedu 29. lipnja 2011. u Institutu za javne financije održano je predavanje dr. Dubravka Mihaljeka iz Banke za međunarodna plaćanja (Basel) na temu „Izgledi za inozemno financiranje javnog sektora u novim tržišnim privredama“. Priljevi privatnog kapitala u nove tržišne privrede znatno su oslabili ove godine u odnosu na 2010. Međutim, novi trend još se ne nazire: priljevi kapitala značajno variraju od mjeseca do mjeseca ovisno o kretanjima ekonomskih i financijskih pokazatelja u razvijenim i zemljama u razvoju. Posljednjih mjeseci pojavilo se više znakova usporavanja rasta ne samo u privredi SAD-a nego i u novim tržišnim privredama, čiji ukupni rast više ne može – kao u drugoj polovici 2010. – nadoknaditi usporavanje rasta u razvijenim zemljama. Spremnost globalnih ulagača na rizična ulaganja dodatno se smanjila zbog problema s javnim dugom u Grčkoj, Portugalu i Irskoj. Sva ta kretanja imaju značajne implikacije za nove tržišne privrede, osobito u jugoistočnoj Europi, gdje se privrede (osim Turske) sporije oporavljaju od krize i vlade imaju relativno velike proračunske manjkove. Predavanje je posebnu pažnju posvetilo pitanjima kakvi su u tim uvjetima izgledi za inozemno financiranje javnog sektora u novim tržišnim privredama, te što to znači za fiskalnu politiku u ovoj i idućoj godini.

29. 6. 2011.

Podnose li osobe s višim dohotkom veće porezno opterećenje? Koliko poreza plaćaju građani s niskim dohotkom? Koji je doprinos pojedinih poreza ukupnom opterećenju za različite dohodovne skupine?

Ivica Urban u Newsletteru naslovljenom Raspodjela poreznog opterećenja u Hrvatskoj prikazuje preliminarne rezultate istraživanja raspodjele poreznog opterećenja u Hrvatskoj 2008., koje se zasniva na podacima iz Ankete o potrošnji kućanstava Državnog zavoda za statistiku i obuhvaća glavne skupine poreza - porez na dohodak s prirezom, porez na dodanu vrijednost i trošarine, pri čemu su u poreze uključeni i doprinosi za socijalna osiguranja te RTV-pristojba.

15. 6. 2011.

Institut za javne financije predstavio je u utorak, 14. lipnja 2011. rezultate istraživanja Indeks otvorenosti proračuna 33 hrvatska grada.

Tijekom 2010. godine Institut je mjerio transparentnost proračuna 33 hrvatska grada. Željelo se ispitati kvalitetu informacija u gradskim proračunima te istražiti otvorenost gradskih proračunskih procesa javnosti.
Indeks otvorenosti gradskih proračuna prosječno iznosi 65, što znači da su gradovi pružali 65% očekivane transparentnosti (kvalitete informacija u proračunskim dokumentima i otvorenosti gradskih proračunskog procesa javnosti). Najbolji rezultat postigao je Slavonski Brod (82), a najlošiji Šibenik (45).

Detaljnije podatke - metodologija, ankete, upitnike, rezultate po gradovima - možete pronaći na Indeks otvorenosti proračuna 33 hrvatska grada.
 

14. 6. 2011.

Institut za javne financije i poslovni magazin Banka organizirali su okrugli stol Razapeti između dva stupa. Na ovom petom po redu okruglom stolu u okviru projekta Analiza mirovinskog sustava naglasak je stavljen na najnovije mirovinske promjene u Mađarskoj i Poljskoj, opis poslovanja obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj te vezu između mirovinske reforme i razvoja trzišta kapitala.

Materijale s okruglog stola održanog 14. lipnja možete pronaći na internetskim stranicama Banke.

14. 6. 2011.

Mihaela Bronić u Newsletteru naslovljenom Naplaćeni i nenaplaćeni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji objašnjava kako nenaplaćeni porezi u Hrvatskoj posljednjih godina značajnije rastu, pa ih je potrebno uključiti u analize, radi preciznije usporedbe s porezima u EU.

20. 5. 2011.

U Hrvatskoj je u ožujku 2011. bilo 328.018 korisnika invalidskih mirovina, odnosno 27% ukupnih korisnika mirovina. U usporedbi s prosjekom članica Europske unije, Hrvatska ima veći udio rashoda za invalidske mirovine u BDP-u, ali i u rashodima za mirovine.

Marijana Bađun u Newsletteru Zašto Hrvatska ima mnogo korisnika invalidskih mirovina? kao moguće čimbenike koji su utjecali na broj korisnika invalidskih mirovina navodi zdravstvene pokazatelje, uvjete rada, socioekonomski status, rat, propise i korupciju.

16. 5. 2011.

U okviru projekta Analiza mirovinskog sustava, Institut za javne financije i poslovni časopis Banka organizirali su okrugli stol Invalidske mirovine: jesu li Hrvati shrvani krizom ili bolešću? Osim o invalidskim mirovinama, na okruglom stolu raspravljalo se i o reformi mirovinskog sustava u Sloveniji.

Materijale s okruglog stola održanog 19. travnja možete pronaći na internetskim stranicama Banke.

20. 4. 2011.

Institut za javne financije je u petak, 8. travnja, organizirao konferenciju Hrvatski javni dug: upravljanje i izazovi razvoja tržišta. Cilj je konferencije bio potaknuti argumentirane rasprave o javnom dugu, ukazati na potrebu razvoja transparentnog tržišta i dobrih praksi razboritog upravljanja javnim dugom, te potaknuti Vladu, Sabor i javnost da shvate značaj javnog duga za dugoročni razvoj, održivost i stabilnost hrvatskog financijskog sustava koji će utjecati i na razvoj, održivost i stabilnost čitavog gospodarskog sustava.

Konferencija je potaknuta objavom knjige Ante Baje, Marka Primorca i Ane Andabaka Badurina Javni dug: upravljanje i izazovi razvoja tržišta, Institut za javne financije, 2011.

Materijali i prezentacije sudionika dostupni su na stranici konferencije, a priopćenje za javnost preuzmite ovdje.

9. 4. 2011.

U novom broju časopisa Financial Theory and Practice možete pročitati neke od radova koji su u 2010. prijavljeni za natječaj za dodjelu godišnje nagrade Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković. Davor Kunovac osvojio je nagradu u redovitoj kategoriji za rad Asymmetric correlations on the Croatian equity market dok su Rafael Ravnik i Ivan Žilić osvojili nagradu u studentskoj kategoriji za rad The use of SVAR analysis in determining the effects of fiscal shocks in Croatia. Osim nagrađenih radova, u novom broju donosimo rad Vjekoslava Klarića Estimating the size of non-observed economy in Croatia using the MIMIC approach i Vuka Vukovića Political economy of the US financial crisis 2007-2009 koji se natjecao u studentskoj kategoriji.

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković objavila je natječaj za dodjelu godišnje nagrade za 2011. i svi radovi prijavljeni za natječaj mogu biti objavljeni u časopisu "Financial Theory and Practice" ukoliko dobiju pozitivnu ocjenu recenzenata.

31. 3. 2011.

U okviru projekta Analiza mirovinskog sustava, Institut za javne financije i poslovni časopis Banka organizirali su treći okrugli stol s naslovom "I umirovljenici traže posao". Kroz četiri prezentacije obrađene su sljedeće teme: 1) Angažman starijih osoba u svijetu rada; 2) Produljenje radnog vijeka i stavovi poslodavaca o starijim radnicima; 3) Potiču li neoporezive otpremnine prerano umirovljenje?; 4) Kontroverze važećeg sustava oporezivanja mirovina.

Materijale s okruglog stola održanog 17. ožujka možete pronaći na internetskim stranicama
Banke.

17. 3. 2011.

U Newsletteru naslovljenom Industrijska politika i državne potpore u Hrvatskoj, Marina Kesner-Škreb i Ivana Jović analiziraju državne potpore u razdoblju 2002-09. i uspoređuju ih s potporama u EU.

9. 3. 2011.

Republika Hrvatska je fiskalno centralizirana zemlja s najnižim dugom lokalnih jedinica u Europi i s prilično restriktivnim kriterijima zaduživanja lokalnih jedinica. Za donošenje kvalitetnih odluka o budućim zaduživanjima, pronalasku alternativnih izvora financiranja i realnijeg utvrđivanja kriterija i proračunskih ograničenja zaduživanja lokalnih jedinica, potrebno je izraditi objedinjen pregled programa kapitalnih investicija financiranih iz Državnog i lokalnog proračuna te državnih i lokalnih trgovačkih društava. Na potrebu takvog pristupa ukazuju i nalazi Državne revizije. Više o toj temi piše Anto Bajo u Newsletteru  naslovljenom Planovi kapitalnih investicija i dug lokalnih jedinica.

4. 3. 2011.

Mihaela Bronić prevela je Kodeks fiskalne transparentnosti Međunarodnog monetarnog fonda kako bi upoznala javnost i podsjetila na načela i prakse kojima bi vlade trebale javnosti pružati jasnu sliku državnih financija.

3. 3. 2011.

U sklopu projekta Analiza mirovinskog sustava, Institut za javne financije i poslovni časopis Banka organizirali su drugi okrugli stol s temom "Penzioneri i "penzioneri": Tko se sve ukrcao u 1. stup mirovinskog osiguranja".

Materijale s okruglog stola održanog 16. veljače možete pronaći na internetskim stranicama Banke.

16. 2. 2011.

U novom Aktualnom osvrtu naslovljenom Strategija upravljanja javnim dugom Anto Bajo i Marko Primorac komentiraju Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2011.-2013. koju je Vlada donijela na sjednici 10. veljače 2011.

16. 2. 2011.

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković objavljuje natječaj za dodjelu godišnje nagrade za 2011. godinu. Radovi na hrvatskome ili engleskom jeziku predaju se najkasnije do 1. lipnja 2011.

Na natječaj se prijavljuju znanstveni i stručni radovi s područja ekonomike javnog sektora. Također se prihvaćaju primijenjeni i teoretski istraživački radovi usmjereni na širi skup ekonomskih tema kao što su ekonomski rast i razvoj, uloga institucija, tranzicija prema tržišnom gospodarstvu i europske integracije. Empirijska bi analiza trebala biti povezana s iskustvima zemalja središnje, istočne te jugoistočne Europe, ali ne mora biti i ograničena na njih. Posebno vrijednima smatrat će se radovi ekonomske, pravne i institucionalne tematike važne za razvoj Hrvatske.

Detaljne kriterije i informacije vezane uz natječaj, saznajte na web stranici Zaklade Hanžeković.

26. 1. 2011.

Institut za javne financije i poslovni magazin Banka pokrenuli su projekt Analiza mirovinskog sustava. Projekt je zamišljen kao podrška stvaranju održivog mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Prvi okrugli stol na temu "Problemi i perspektive mirovinskog sustava" održan je 19. siječnja, a videopriloge i prezentacije možete pogledati na internetskoj stranici časopisa Banka.

24. 1. 2011.

Arhiva događanja